Onion Information

Page Clicks: 0

First Seen: 03/15/2024

Last Indexed: 10/23/2024

Domain Index Total: 397

Preskoči na sadržaj Replikacija sadržaja poslužitelja sustava za upravljanje bazom podataka MariaDB Replikacija je značajka sustava za upravljanje bazom podataka koja omogućuje da sadržaji (baze podataka i tablice u bazama podataka) jednog ili više poslužitelja (koje nazivamo primarnim , engl. primary ) budu dodatno dostupni na nekom drugom poslužitelju ili više njih (koje nazivamo replikama , engl. replica ). Replikacija se koristi u više slučajeva, a nama su najzanimljiviji: skalabilnost: veći broj poslužitelja omogućuje da se čitanja iz baze podataka raspodijele na veći broj poslužitelja, što smanjuje opterećenje primarnog poslužitelja i naročito je primjenjivo za sustave koji imaju velik broj čitanja u odnosu na broj pisanja, npr. Wikipedia pomoć u izradi rezervnih kopija podataka : rezervne kopije je lakše izraditi kad se poodaci ne mijenjaju pa je tipičan postupak izrada replikacije, odspajanje replike od primarnog poslužitelja (čime ona prestaje izvoditi promjene na podacima) i izrada pohrane podataka na replici Mehanizam koji omogućuje replikaciju je binarni zapisnik koji sprema sve promjene na bazi podataka i omogućuje replikama da izvedu iste promjene na svojim kopijama podataka. Prilikom izvođenja replikacije stvara se relejni zapisnik na svakoj od replika koji je istog oblika kao binarni zapisnik. Primarni poslužitelj i replike komuniciraju kontinuirano; u slučaju privremenog prekida komunikacije, replikacija će se zaustaviti. Nakon ponovnog uspostavljanja komunikacije replikacija će se nastaviti tamo gdje je stala. Standardna replikacija uključuje jedan primarni poslužitelj i jednu ili više replika. Time se dobiva neograničeno skaliranje operacija čitanja podataka, a dodatno se može jedna od replika po potrebi pretvoriti u primarni poslužitelj i time postići visoka raspoloživost usluge u slučaju prekida rada primarnog poslužitelja. Postavljanje replikacije U nastavku pretpostavljamo da je primarni poslužitelj pokrenut na virtualnom stroju s adresom 192.168.122.100, a replika na virtualnom stroju s adresom 192.168.122.101. Postavljanje primarnog poslužitelja Na primarnom poslužitelju postavit ćemo redom: stvaranje binarnog zapisnika konfiguracijskom naredbom bin_log ( dokumentacija , više detalja ) jedinstveni identifikator poslužitelja konfiguracijskom naredbom server_id ( dokumentacija ); replike će također imati identifikator i to različit od primarnog poslužitelja jedinstveno ime replikacijskog zapsnika naredbom log_basename ( dokumentacija ) postaviti oblik zapisan na konfiguracijskom naredbom binlog_format ( dokumentacija ); mogućnosti su zapis temeljen na retcima koji su promijenjeni, zapis temeljen na naredbama koje mijenjaju podatke te kombinacija ta dva zapisa koju ćemo i koristiti ( više detalja ) Stvorimo datoteku /etc/mysql/mariadb.conf.d/90-replication.cnf tako da je njen sadržaj: [mariadb] log_bin server_id = 1 log_basename = primary1 binlog_format = mixed Stvorimo korisnika koji će se koristiti za replikaciju: CREATE USER 'victorglushkov' @ '%' IDENTIFIED BY 'h4k3r1n3c3pr0b1t10v0' ; Query OK, 0 rows affected (0.000 sec) Uočimo da smo korisniku omogućili pristup od bilo kuda navođenjem znaka postotka ( % ) u imenu domaćina. Dodijelimo korisniku privilegiju repliciranja baze ( dokumentacija ): GRANT REPLICATION SLAVE ON * . * TO 'victorglushkov' @ '%' ; Query OK, 0 rows affected (0.000 sec) Naposlijetku, postavimo da se MariaDB poslužitelj veže i na adrese do kojih je moguće doći izvan lokalnog računala. To ćemo učiniti promjenom vrijednosti konfiguracijske naredbe bind-address ( dokumentacija ) u datoteci /etc/mysql/mariadb.conf.d/50-server.cnf iz vezivanja na lokalnu adresu: bind-address = 127.0.0.1 u vezivanje na sve adrese: bind-address = 0.0.0.0 Nakon promjena postavki pokrenimo ponovno poslužitelj: $ sudo systemctl restart mariadb U nastavku uzimamo da je korisnik koji pristupa bazi podataka na primarnom poslužitelju i na replikama ivanzhegalkin , a baza podataka mojabaza . Zaključajmo tablice za promjene SQL upitom FLUSH ( dokumentacija ) tako da prvo spremimo sve podatke u tablice, a potom ih zaključamo: FLUSH TABLES WITH READ LOCK ; Query OK, 0 rows affected (0.001 sec) SHOW MASTER STATUS ; +--------------------+----------+--------------+------------------+ | File | Position | Binlog_Do_DB | Binlog_Ignore_DB | +--------------------+----------+--------------+------------------+ | master1-bin.000096 | 568 | | +--------------------+----------+--------------+------------------+ Zapamtimo ime datoteke master1-bin.000096 i mjesto u njoj 568 koji će nam trebati kod postavljanja replike. Iskoristimo u novom terminalu naredbu ljuske mariadb-dump ( dokumentacija ) za spremanje podataka iz baze mojabaza u datoteku mojabaza-dump.sql koja će sadržavati niz SQL upita kojima će se stvoriti baza iste strukture s istim podacima na drugom mjestu. Naredba je oblika: $ mariadb-dump -u ivanzhegalkin -p mojabaza > mojabaza-dump.sql Otključajmo tablice SQL upitom UNLOCK TABLES ( dokumentacija ): UNLOCK TABLES ; Query OK, 0 rows affected (0.001 sec) Postavljanje replike Na replici postavit ćemo server_id na vrijednost različitu od one na primarnom poslužitelju, npr. server_id = 2 . U nastavku pretpostavljamo da su korisnik ivanzhegalkin i baza podataka mojabaza stvoreni na isti način kao na primarnom poslužitelju. Uočimo da to nisu isti korisnik i ista baza jer se nalaze u drugoj instanci sustava za upravljanje bazom podataka. Iskoristimo MariaDB klijent mariadb ( dokumentacija ) za uvoz podataka iz datoteke: $ mariadb -u ivanzhegalkin -p mojabaza < mojabaza-dump.sql Nakon uvoza podataka povežimo repliku na primarni poslužitelj SQL upitom CHANGE MASTER TO ( dokumentacija ): CHANGE MASTER TO MASTER_HOST = '192.168.122.100' , MASTER_PORT = 3306 , MASTER_CONNECT_RETRY = 10 , MASTER_USER = 'victorglushkov' , MASTER_PASSWORD = 'h4k3r1n3c3pr0b1t10v0' , MASTER_LOG_FILE = 'master1-bin.000096' , MASTER_LOG_POS = 568 , MASTER_USE_GTID = slave_pos ; Query OK, 0 rows affected (0.001 sec) Ovdje smo naveli redom: adresu domaćina na kojem se nalazi primarni poslužitelj: MASTER_HOST = '192.168.122.100' vrata na kojima je pokrenut primarni poslužitelj: MASTER_PORT = 3306 broj pokušaja povezivanja na primarni poslužitelj prije odustajanja: MASTER_CONNECT_RETRY = 10 ime korisnika na primarnom poslužitelju: MASTER_USER = 'victorglushkov' zaporku korisnika na primarnom poslužitelju: MASTER_PASSWORD = 'h4k3r1n3c3pr0b1t10v0' ime datoteke zapisnika koje smo ranije očitali na primarnom poslužitelju: MASTER_LOG_FILE = 'master1-bin.000096' mjesto u datoteci zapisnika koje smo ranije očitali na primarnom poslužitelju MASTER_LOG_POS = 568 uključivanje korištenja globalnih transakcijskih identifikatora (GTID) : MASTER_USE_GTID = slave_pos Pokrenimo repliku SQL upitom START SLAVE ( dokumentacija ): START SLAVE ; Query OK, 0 rows affected (0.001 sec) Uvjerimo se da je replikacija uspješno pokrenuta SQL upitom SHOW SLAVE STATUS ( dokumentacija ). Ovdje ćemo iskoristiti završetak upita \G umjesto ; kako bismo dobili čitljivi vertikalni ispis umjesto horizontalnog ispisa u retku tablice. Naredba je oblika: SHOW SLAVE STATUS \ G *************************** 1. row *************************** Slave_IO_State: Waiting for master to send event Master_Host: db01.example.com Master_User: replicant Master_Port: 3306 Connect_Retry: 60 Master_Log_File: mariadb-bin.000096 Read_Master_Log_Pos: 568 Slave_IO_Running: Yes Slave_SQL_Running: Yes ... Uočimo Yes u stupcima Slave_IO_Running i Slave_SQL_Running , koji označavaju da je replikacija uspješno postavljena. Više detalja može se pronaći u službenoj dokumentaciji o postavljanju replikacije , uključujući i pregled naredbi . Ograničavanje replike na čitanje Replike je moguće ograničiti samo na čitanje postavljanjem konfiguracijske naredbe read_only ( dokumentacija ) na vrijednost 1 na način: [mariadb] read_only = 1 Author: Vedran Miletić